Laguna - Bukmarker - Preminuo književnik Filip David - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Preminuo književnik Filip David

Književnik i profesor Filip David preminuo je u 85. godini posle duge i teške bolesti.

Filip David (Kragujevac, 1940) bio je književnik, esejista, scenarista, dugogodišnji urednik Dramskog programa Televizije Beograd.

Diplomirao je na Filološkom fakultetu i na Akademiji za pozorište, film, radio i TV, smer dramaturgija. Jedan je od osnivača Nezavisnih pisaca, udruženja osnovanog 1989. u Sarajevu, koje je okupljalo najznačajnije pisce iz svih delova bivše Jugoslavije, osnivač Beogradskog kruga (1990), udruženja nezavisnih intelektualaca, kao i Foruma pisaca.

Filip David je bio član međunarodne književne asocijacije „Grupa 99“, osnovane na Međunarodnom sajmu knjiga u Frankfurtu.

Objavio je knjige pripovedaka: „Bunar u tamnoj šumi“, „Priče o stvarnom i nestvarnom“ i „Princ vatre“.

Kada je reč o romanima, napisao je „Hodočasnici neba i zemlje“, „San o ljubavi i smrti“, „Kuća sećanja i zaborava“; te knjige eseja „Fragmenti iz mračnih vremena“, „Jesmo li čudovišta“, „Svetovi u haosu“.

S Mirkom Kovačem objavio je „Knjigu pisama 1992–1995“.

Filip David je dobitnik mnogih nagrada za prozu, između ostalih Ninove nagrade za roman godine, nagrade „Mladost“ i nagrade „Milan Rakić“, BIGZ-ove i Prosvetine nagrade za najbolju knjigu godine, Andrićeve nagrade za zbirku priča, kao i priznanja za doprinos fantastici u književnosti „Aleksandar Lem“ i „Zlatni zmaj“.

Dobitnik je i regionalne nagrade „Meša Selimović“ sa književnih susreta u Tuzli za najbolji roman u prethodnoj godini i nagrade Narodne biblioteke za najbolju knjigu u mreži javnih biblioteka Srbije.

Autor je više televizijskih drama. Romani su mu prevedeni na više jezika, a pripovetke se nalaze u dvadesetak antologija. Kao dramaturg, koscenarista ili scenarista radio je, između ostalih, na filmovima: „Okupacija u 26 slika“, „Pad Italije“, „Večernja zvona“, „Ko to tamo peva“, „Bure baruta“, „Poseban tretman“, „Paviljon br. 6“, „San zimske noći“, „Optimisti“, „Kad svane dan“...

Tokom rata na prostoru bivše Jugoslavije napisao je niz angažovanih tekstova pod naslovom „Fragmenti iz mračnih vremena“, objavljivanih i emitovanih u zemlji i inostranstvu. Bio je aktivni član Udruženja Adligat, gde je pomogao stvaranje Muzeja knjige i putovanja i Muzeja srpske književnosti, u okviru kog je formirao zbirku uvrstivši svoju pisaću mašinu, lične predmete i knjige sa posvetama.

Spada u najznačajnije intelektualce i književnike poslednjih decenija.


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
najnovija lagunina bajkoteka donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu momotaro video  laguna knjige Najnovija „Lagunina Bajkoteka“ donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu Momotaro [video]
22.08.2025.
Ovog petka uspavljujemo vas uz najlepše priče za laku noć iz celog sveta! Poslušajte japansku priču o jednoj breskvi iz koje se jednog dana začuo dečji glas. Breskva se raspolutila i iz nje je iskočio...
više
cenzurisani klasici kome smetaju doživljaji toma sojera i alisa u zemlji čuda  laguna knjige Cenzurisani klasici – kome smetaju „Doživljaji Toma Sojera“ i „Alisa u Zemlji čuda“?
22.08.2025.
Cenzura je postupak nadziranja slobode izražavanja. Ona se može sprovoditi na mnogobrojne načine – od uništavanja nepoželjnih sredstava izražavanja, preko brisanja ili precrtavanja nepoželjnih delova,...
više
zoran petrović empatija nas čini ljudima laguna knjige Zoran Petrović: Empatija nas čini ljudima
22.08.2025.
Šta je zadatak pisca triler romana i književnosti uopšte, i koliko je teško proniknuti u um ubice, govori Zoran Petrović, autor knjige „Ukus straha“. Biografija Zorana Petrovića je izuzetno bog...
više
nebojša jovanović knez mihailo kao simbol jednog vremena laguna knjige Nebojša Jovanović: Knez Mihailo kao simbol jednog vremena
22.08.2025.
Nakon knjiga u kojima je na originalan istoriografsko-književni postupak prikazao ličnosti naše nacionalne istorije, poput kneza Aleksandra Karađorđevića i Jevrema Obrenovića kroz priču o njihovim dvo...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.