Laguna - Bukmarker - Preminuo književnik Filip David - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Preminuo književnik Filip David

Književnik i profesor Filip David preminuo je u 85. godini posle duge i teške bolesti.

Filip David (Kragujevac, 1940) bio je književnik, esejista, scenarista, dugogodišnji urednik Dramskog programa Televizije Beograd.

Diplomirao je na Filološkom fakultetu i na Akademiji za pozorište, film, radio i TV, smer dramaturgija. Jedan je od osnivača Nezavisnih pisaca, udruženja osnovanog 1989. u Sarajevu, koje je okupljalo najznačajnije pisce iz svih delova bivše Jugoslavije, osnivač Beogradskog kruga (1990), udruženja nezavisnih intelektualaca, kao i Foruma pisaca.

Filip David je bio član međunarodne književne asocijacije „Grupa 99“, osnovane na Međunarodnom sajmu knjiga u Frankfurtu.

Objavio je knjige pripovedaka: „Bunar u tamnoj šumi“, „Priče o stvarnom i nestvarnom“ i „Princ vatre“.

Kada je reč o romanima, napisao je „Hodočasnici neba i zemlje“, „San o ljubavi i smrti“, „Kuća sećanja i zaborava“; te knjige eseja „Fragmenti iz mračnih vremena“, „Jesmo li čudovišta“, „Svetovi u haosu“.

S Mirkom Kovačem objavio je „Knjigu pisama 1992–1995“.

Filip David je dobitnik mnogih nagrada za prozu, između ostalih Ninove nagrade za roman godine, nagrade „Mladost“ i nagrade „Milan Rakić“, BIGZ-ove i Prosvetine nagrade za najbolju knjigu godine, Andrićeve nagrade za zbirku priča, kao i priznanja za doprinos fantastici u književnosti „Aleksandar Lem“ i „Zlatni zmaj“.

Dobitnik je i regionalne nagrade „Meša Selimović“ sa književnih susreta u Tuzli za najbolji roman u prethodnoj godini i nagrade Narodne biblioteke za najbolju knjigu u mreži javnih biblioteka Srbije.

Autor je više televizijskih drama. Romani su mu prevedeni na više jezika, a pripovetke se nalaze u dvadesetak antologija. Kao dramaturg, koscenarista ili scenarista radio je, između ostalih, na filmovima: „Okupacija u 26 slika“, „Pad Italije“, „Večernja zvona“, „Ko to tamo peva“, „Bure baruta“, „Poseban tretman“, „Paviljon br. 6“, „San zimske noći“, „Optimisti“, „Kad svane dan“...

Tokom rata na prostoru bivše Jugoslavije napisao je niz angažovanih tekstova pod naslovom „Fragmenti iz mračnih vremena“, objavljivanih i emitovanih u zemlji i inostranstvu. Bio je aktivni član Udruženja Adligat, gde je pomogao stvaranje Muzeja knjige i putovanja i Muzeja srpske književnosti, u okviru kog je formirao zbirku uvrstivši svoju pisaću mašinu, lične predmete i knjige sa posvetama.

Spada u najznačajnije intelektualce i književnike poslednjih decenija.


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
jelena bačić alimpić o romanu krojač priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega ljubavi laguna knjige Jelena Bačić Alimpić o romanu „Krojač“: Priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega – ljubavi
09.05.2025.
Nedavno je Jelena Bačić Alimpić objavila svoj novi roman pod nazivom „Krojač“. To je roman o onima koji su krojili život uprkos smrti, o tajnama koje su ostale sačuvane u šavovima odela i o sudbini, k...
više
đorđe bajić šta donosi prvi trilerfest video  laguna knjige Đorđe Bajić: Šta donosi prvi Trilerfest? [video]
09.05.2025.
Uoči Trilerfesta, prvog regionalnog festivala trilera i kriminalističkog žanra, koji se od 16. do 18. maja održava u Domu omladine Beograda, u emisiji „Hajde da razgovaramo“ gostovao je pisac i scenar...
više
prikaz romana gubitak slike ili planinom sijera de gredos povratak smisla laguna knjige Prikaz romana „Gubitak slike ili Planinom Sijera de Gredos“: Povratak smisla
09.05.2025.
Roman „Gubitak slike“ jedan je od najambicioznijih i najopsežnijih narativnih poduhvata austrijskog nobelovca Petera Handkea (1942), koji sabira mnoge tematske i stilske osobenosti njegovog celokupnog...
više
prikaz zbirke o čemu ne govorimo osećaj za kraj laguna knjige Prikaz zbirke „O čemu ne govorimo“: Osećaj za kraj
09.05.2025.
Njene teme su telo, bolovi koje trpi i bolesti s kojima se bori. Junakinje – i slavne i anonimne – suočene su sa istom mukom. Fizička nemoć i telesna patnja uslovljavaju izolaciju i povlačenje u sebe,...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.