
Lako se upada u začarani krug vođenja računa o ljudima koji su u stanju da se sami staraju o sebi. U nezdravim porodičnim vezama u odraslom dobu zavisnost se može manifestovati kao uverenost da imate
pravo i
dužnost da se mešate u tuđi život.
Gde i s kim rastete i šta doživljavate u svom domu, obeležiće vas za čitav život. Traumatični odnosi s članovima porodice najviše utiču na nas. Trauma ostavlja dugoročne posledice na telo, um, odnose, finansijsku stabilnost i emotivno i psihičko zdravlje. Prvih osamnaest godina života dubinski utiču na čitav vaš život.
Ovo je jedna od poruka
Nedre Glover Tavab, psihološkinje i autorke knjige „
Bez trzavica: Kako da izađete na kraj sa nezdravim porodičnim odnosima“ (Laguna, prevod Ksenija Vlatković).
Disfunkcionalne porodice su one u kojima su zlostavljanje, haos i zanemarivanje prihvaćene norme. Autorka navodi i druge faktore koji u detinjstvu mogu dovesti do disfunkcije. To su samoživi, emotivno nezreli ili dominantni roditelji, ali i stopljeni i takmičarski odnosi u porodici.
Breme iz detinjstva
Mnogo toga iz detinjstva pomaže terapeutu da stekne sliku o tome kako je kod nekoga nastao problem koji u odraslom dobu ta osoba pokušava da reši. Zato svojim pacijentima Nedra Glover Tavab uvek postavi i pitanja „Kada ste to osetili prvi put?“ ili „Sa kime ste se prvi put tako osetili?“
I obično odgovor vraća u detinjstvo. Međutim, iako je činjenica da mnogi nose breme godina u kojima su bili najnemoćniji i osećaj da su prinuđeni da nastave tako, odraslo doba pruža priliku da se takva priča promeni.
Rezilijentnost je sposobnost da se prihvati ono što se desilo. Možemo da se izborimo sa svojim okruženjem kad posedujemo odgovarajuće zaštitne faktore. U te zaštitne faktore spada: snažna veza s odraslom osobom od poverenja, snažne vrednosti ili životna svrha, kao sposobnost samoregulacije, pozitivan stav i dovitljivost. Osim toga, u tome će se uspeti ako se grade zdrave socijalne veze, ako postoji podrška vršnjaka i mentora, ali su često potrebni i redovni strukturisani programi koji povećavaju izlaganje zdravim odnosima.
Ona poručuje da u vezi sa svojim detinjstvom treba biti iskren (barem pred sobom).
„Iskrenost ne znači izdaju već hrabrost. Nemojte više da šećerite svoja iskustva jer će vas istina osloboditi. Ljudi često pogrešno predstavljaju svoje odnose i iskustva zato što se previše plaše da priznaju istinu. Ali negiranje istine vam ne dozvoljava da raskinete veze s prošlošću“, navodi
autorka. Kad se tuga, strah, uvređenost i razočaranje smešaju u jedno, dobija se ogorčenost. Za svaki odnos je opasno ako u njegovoj pozadini tinja ogorčenost jer nikad ne znate kad će planuti.
Porodične odnose često opterećuje i takozvana suzavisnost. U zdravim odnosima odrasli ljudi ne moraju da snose odgovornost za drugu osobu. Suzavisnost znači biti odgovoran za uređenje tuđeg života, raspoloženja, granica i osećanja. U nezdravim vezama u odraslom dobu suzavisnost se može manifestovati kao uverenost da imate pravo da se mešate u tuđi život i da drugome određujete kako će funkcionisati u njemu.
Zanemarivanje sopstvenih potreba
Psihološkinja objašnjava da je zdravo imati potrebu za drugim ljudima, ali ako ste stopljeni s njima i ako nemate pojam o sebi u tom odnosu, to znači da ste suzavisni. Proglasiti svojom dužnošću da (bez pitanja) spasavate druge od problema za koje su sami odgovorni predstavlja suzavisnost.
Zanemarivanje sopstvenih potreba kako biste se brinuli o nekom drugom takođe predstavlja suzavisnost. Uzajamna bliskost je zdrava, ali nije zdravo biti stopljen s nekim i zavisiti od njegovih osećanja.
„Nije teško upasti u začarani krug vođenja računa o ljudima koji su u stanju da se sami staraju o sebi. Ponekad osoba kojoj želite da pomognete ne želi da se promeni. Ali pre svake odluke koju donesete imate priliku da odaberete hoćete li je doneti. Možete se izboriti sa suzavisnošću tako što ćete pokazati ljudima kako da se sami brinu o sebi, dopustiti im da evoluiraju do veće samostalnosti i pomoći im da izmene očekivanja u vezi sa podrškom koju dobijaju od vas. Ako se neko drogira, pije, ima finansijske probleme ili pravi neku drugu štetu u svom životu, možda vam se čini da je jedini način da to sredite da vi rešite njihove probleme. Ali nije tako“, poručuje autorka.
Činjenice o najbližima koje je teško prihvatiti
– Sebični su i neće prezati ni od čega da bi dobili ono što žele
– Nisu dobri slušaoci
– Ponekad nešto promene, ali to ne traje dugo
– Zlobni su, često bez povoda
– Uzimaju više nego što daju
– Nisu savršeni
Šta sve možete da nasledite od porodice
– Veštinu raspolaganja novcem
– Veštinu komuniciranja
– Način na koji se vezujete za druge osobe
– Vrednosti
– Sklonost zloupotrebi droge
– Odnos prema svojoj deci
– Odnos prema svom psihičkom zdravlju
Izvor:
Politikin magazin