Laguna - Bukmarker - Šekspir: Misterije nenadmašnog genija - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Šekspir: Misterije nenadmašnog genija

Zanimljiva knjiga o najvećem piscu milenijuma „Šekspir - Svet kao pozornica“

Da je Šekspir, najpoznatiji dramski pisac na svijetu, akademska opsesija ilustruje podatak o djelima napisanim o njemu. U katalogu Britanske biblioteke pod odrednicom „Šekspir“ nalazi se 13.858 bibliografskih jedinica, dok Kongresna biblioteka u Vašingtonu sadrži oko 7.000 djela o Šekspiru, što je dovoljno za 20 godina čitanja. Međutim, to nije konačan broj, svake godine pojavi se oko 400 novih radova, knjiga i monografija o Šekspiru. Neki od njih poput: „Bolesti uha i ubistva u Hamletu“, „Otrovi u Šekspirovim sonetima“, „Šekspir i narod Kvebeka“, „Je li Hamlet bio muškarac ili žena“ krajnje su maštoviti i bizarni.

Ove zanimljive podatke o Vilijamu Šekspiru (1564–1616), iznosi američko-engleski (puto)pisac Bil Brajson, u knjizi „Šekspir – Svijet kao pozornica“ nedavno objavljenoj u izdanju Lagune (prevod Aleksandra Čabraja). Brajson je našoj čitalačkoj publici poznat kao autor sjajnih putopisa „Ni ovde ni tamo“, „Iščezli kontinent“, „Made in Amerika“, „Beleške s malog ostrva“, „Kratka istorija bezmalo svačega“.

Brajson tvrdi da se svaka Šekspirova biografija sastoji od pet odsto činjenica i 95 odsto nagađanja. Zapravo, puno toga vezano za Šekspira danas je nepoznanica: Ne znamo da li je ikad odlazio iz Engleske. Ne znamo ko su mu bili najbliži prijatelji niti kako se zabavljao. Njegova seksualnost je nedokučiva misterija. Samo za nekoliko dana u njegovom životu možemo s nepokolebljivom sigurnošću tvrditi gdje ih je proveo. Nemamo nikakvih zabilješki o njegovom kretanju tokom osam kritičnih godina, kad je napustio ženu i troje male djece u Stratfordu i gotovo nemogućom brzinom postao uspješan pozorišni pisac u Londonu. U vrijeme kad se, 1592, pojavljuje prvi zapis u kome se Šekspir pominje kao dramski pisac, on je već bio prevalio više od polovine svog života. U onom ostatku bio je sličan književnom ekvivalentu elektrona – uvijek i prisutan i odsutan.

Ogromne praznine postoje u biografijama gotovo svih ličnosti iz Šekspirovog doba. Ono što nam je ostalo od Šekspira jesu njegove drame, zahvaljujući naporima njegovih kolega Henrija Kondela i Džona Hemingsa, koji su poslije njegove smrti sastavili manje-više kompletnu zbirku njegovih djela – slavni Prvi folio. Od približno tri hiljade dramskih komada koliko se smatra da je izvođeno u Londonu od vremena Šekspirovog rođenja do sumornog obrta nastalog usljed puritanskog zatvaranja pozorišta 1642, osamdeset procenata poznato je samo po naslovu. Iz Šekspirovog doba sačuvano je samo oko 230 zapisanih dramskih tekstova, među kojima i 38 Šekspirovih (što je 15 procenata svih drama!).

Brajson navodi da iako posjedujemo toliko Šekspirovih djela, o njemu kao osobi znamo veoma malo. Da imamo samo njegove komedije, smatrali bismo ga površnim. Da imamo samo sonete, mislili bismo da je to čovjek pun mračnih strasti. Iz njegovih drugih djela mogli bismo zaključiti da je uglađen, uman, sklon metafizici, melanholičan, makijavelijevski tip,  neurotičan, vedar, nježan i još mnogo toga. Šekspir je bio sve to odjednom – kao pisac. Ne znamo kakav je bio kao čovjek.

Brajsonova knjiga „Šekspir – Svijet kao pozornica“ je odličan putokaz za proučavaoce Šekspirovog djela. Napisana je čitljivo i informativno, sa mnogo podataka vezanim za epohu i odlike tadašnjeg doba. Knjiga ima devet poglavlja: U potrazi za Vilijamom Šekspirom, Rane godine 1564–1585, Izgubljene godine 1585–1592, U Londonu, Drame, Godine slave 1596–1603, Vladavina kralja Džejmsa 1603–1616, Smrt i Kandidati. U ovim poglavljima pomenute su sve moguće znane činjenice, dileme, pretpostavke i misterije vezane za Šekspirovo ime i vrijeme: kako je od glumca postao pisac, kakvo je obrazovanje stekao, ko mu je bila supruga, gdje je sve boravio, da li je bio u vezi sa plemićem kome je posvetio sonete, kako su funkcionisala tadašnja pozorišta, da li je on ili neko drugi pisao drame koje mu se pripisuju, kako se razvijala nauka o Šekspiru.

V. Ognjenović


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
najnovija lagunina bajkoteka donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu momotaro video  laguna knjige Najnovija „Lagunina Bajkoteka“ donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu Momotaro [video]
22.08.2025.
Ovog petka uspavljujemo vas uz najlepše priče za laku noć iz celog sveta! Poslušajte japansku priču o jednoj breskvi iz koje se jednog dana začuo dečji glas. Breskva se raspolutila i iz nje je iskočio...
više
cenzurisani klasici kome smetaju doživljaji toma sojera i alisa u zemlji čuda  laguna knjige Cenzurisani klasici – kome smetaju „Doživljaji Toma Sojera“ i „Alisa u Zemlji čuda“?
22.08.2025.
Cenzura je postupak nadziranja slobode izražavanja. Ona se može sprovoditi na mnogobrojne načine – od uništavanja nepoželjnih sredstava izražavanja, preko brisanja ili precrtavanja nepoželjnih delova,...
više
zoran petrović empatija nas čini ljudima laguna knjige Zoran Petrović: Empatija nas čini ljudima
22.08.2025.
Šta je zadatak pisca triler romana i književnosti uopšte, i koliko je teško proniknuti u um ubice, govori Zoran Petrović, autor knjige „Ukus straha“. Biografija Zorana Petrovića je izuzetno bog...
više
nebojša jovanović knez mihailo kao simbol jednog vremena laguna knjige Nebojša Jovanović: Knez Mihailo kao simbol jednog vremena
22.08.2025.
Nakon knjiga u kojima je na originalan istoriografsko-književni postupak prikazao ličnosti naše nacionalne istorije, poput kneza Aleksandra Karađorđevića i Jevrema Obrenovića kroz priču o njihovim dvo...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.