Laguna - Bukmarker - Bez Peđe i Čede ne bi bilo „Alternativne istorije Srbije“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Bez Peđe i Čede ne bi bilo „Alternativne istorije Srbije“

Možda nije baš svako na mapama u atlasu svojeručno ucrtavao nove granice i tako u mašti stvarao nove države, ali se sigurno svako bar nekad zapitao šta bi bilo da ovaj ili onaj rat nikada nije počeo, da li bi bolje bilo da ovaj ili onaj ustanak nije podignut, da li bi narod i država bolje prošli da su u datom trenutku bili manje hrabri a više mudri, koliko bi žrtava bilo izbegnuto da nije izbila ova ili ona revolucija, a opet se mnogi pitaju da li bi država bez ratova i žrtava ikada stekla svoju nezavisnost, da li bi bez krvavih revolucija uopšte bilo civilizacijskog napretka, da li bi mudrost išta značila da joj hrabrost nije prethodno utrla put.

Šta bi bilo da je bilo – to je pitanje koje istoriografija neprestano pokušava da izbegne, ali uprkos tome, čini se da upravo ono najčešće lebdi kad god se govori ili piše o bilo kojem prelomnom istorijskom trenutku.

Odlučivši se da sačine zbornik tekstova pod nazivom „Alternativna istorija Srbije“, istoričari Predrag J. Marković i Čedomir Antić opravdali su svoju ideju činjenicom da kontrafaktualnost nije bila strana čak ni antičkim rodonačelnicima istorijske nauke, te da su i vrsni istoričari i uspešni političari dvadesetog veka znali da skliznu u alternativnu istoriju, često i s ciljem da svojim vizijama preduhitre potencijalni scenario za koji bi pretpostavili da je neizbežan nakon rata ili ekonomske krize.

Ne treba posebno naglašavati sa kolikim se uživanjem čitaju futuristički i distopijski romani u kojima je budućnost prikazana tako što je prethodno izmenjena prošlost, ali takav je postupak i prihvatljiv jedino u umetničkim delima, kao i u beskrajnim laičkim raspravama, dok se još uvek podozrivo i nepoverljivo gleda na bilo kakve pretpostavke koje dolaze iz naučnih istoriografskih krugova.

Stoga je „Alternativna istorija Srbije“ dobar pokušaj razbijanja predrasude prema kojoj su pretpostavke sasvim suvišne ili čak štetne za istoriju kao nauku, jer Marković i Antić u svojim tekstovima pokazuju da se zahvaljujući onome što se dogodilo u jednoj epohi ili zemlji lako može izvući zaključak šta bi se desilo u nešto izmenjenim okolnostima.

Iz istorije je poznato koliko su često međusobno povezani čak i oni događaji koji su se zbili na dve veoma udaljene tačke, pa ako je, primera radi, položaj tek formirane srpske države zavisio od Napoleonovog napada na Rusiju ili docnije od ishoda Krimskog rata, nije isključeno da bi stvarno postojeća Treća francuska republika mogla biti putokaz za pretpostavljenu srpsku republiku na samom početku dvadesetog veka, a da specifičan položaj Kurda nakon raspada Osmanskog carstva bude primer za alternativnu srpsku povest bez dva ustanka i bez Karađorđevića i Obrenovića.

Poznato je takođe koliko i istorija sama po sebi ume da bude relativizovana i da izazove sukobe čak i među najeminentnijim naučnicima, pa kad već postoje nesuglasice u vezi sa onim što se neminovno dogodilo, može se zamisliti koliko bi različitih teorija i suprotstavljenih pretposvavki izazvala alternativna istorija – i sa te strane je sasvim očekivano što se ideje Markovića i Antića ponekad ne podudaraju ili se čak međusobno potiru.

Sa druge strane, upravo takva nepodudaranja daju ovoj knjizi naučni karakter, jer se još jasnije vidi koliko i jedan i drugi istoričar, i kada pišu o onome što se nije desilo, zaključke izvlače iz onoga što se desilo, te na taj način još jedanput pokazuju da istorija jeste učiteljica života, ali i onoga što se nije dogodilo a moglo je da se dogodi.

Što se tiče samih autora kad je u pitanju pretpostavka šta bi bilo da je bilo, činjenica je da bez njih ne bi bilo ove prilično zanimljive knjige – ali ko zna, možda će imena Peđe Markovića i Čede Antića u nekoj budućoj istoriji Srbije imati takav značaj da će se nove generacije zapitati šta bi bilo da je Čeda bio republikanac a da je Peđa bio monarhista.

Autor: Dušan Milijić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
međunarodni dan knjige za decu odabrani naslovi male lagune na popustu 50  laguna knjige Međunarodni dan knjige za decu – odabrani naslovi Male Lagune na popustu 50%
01.04.2025.
Povodom Međunarodnog dana knjige za decu koji se svuda u svetu obeležava 2. aprila, i u Delfi knjižarama slavimo ovaj važan dan! Na odabranih 50 naslova iz bogate produkcije knjiga za decu u izdanju L...
više
dečji dani kulture od 4 do 6 aprila hoću knjigu, hoću igru  laguna knjige Dečji dani kulture od 4. do 6. aprila – Hoću knjigu, hoću igru!
01.04.2025.
I ovog aprila Laguna i Delfi knjižare organizuju Dečje dane kulture, manifestaciju inspirisanu najmlađim čitaocima, posvećenu promociji knjiga i čitanja kroz igru i zabavu. Dečji dani kulture 2...
više
zanimljiv program tokom dečjih dana kulture u knjižari delfi skc laguna knjige Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC
01.04.2025.
Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U pet...
više
šta smo čitali u martu 2025 godine 5 književnih preporuka laguna knjige Šta smo čitali u martu 2025. godine: 5 književnih preporuka
01.04.2025.
Mart je, uz prve nagoveštaje proleća i mestimične pljuskove, doneo pravo osveženje i u svetu Laguninog izdavaštva. Pored reizdanja Pračetovih „Malih bogova“, prva dva romana iz serijala o Artemisu F...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.